Vulkani
0 KNJIGA, 0
Moja korpa
utorak, 18. septembar 2018.
Da li obrazovanje mora postati "smart"?

Školstvo služi da deci podari znanje koje će moći da koriste u privatnom ali i profesionalnom životu, a ako je verovati statistici, mi našu decu ne spremamo baš najbolje za tržište rada. Procenjuje se da je u Srbiji stopa nezaposlenosti kod mladih veća od 20 odsto, kao i da na tržištu rada postoji veliki jaz između veština koje poslodavci traže i onoga za šta su mladi nakon završetka školovanja osposobljeni. Takođe, mladi s veštinama kao što su digitalna pismenost, kodiranje, kritičko razmišljanje i rešavanje problema, mesečno zarađuju dva do tri puta više u odnosu na vršnjake s prosečnim zaradama u Srbiji. Kako da deci omogućimo da steknu potrebne sposobnosti za vreme u kojem žive?

British Council pokrenuo je u 2018. godini projekat „Škole za 21. vek” u čijoj je pilot-fazi učestvovalo 60 škola sa zapadnog Balkana. Projekat je omogućio obuku nastavnika za veštine kritičkog razmišljanja, rešavanja problema, ali i kodiranja na micro:bit uređajima, tako da su obogatili svoju nastavu i osposobili se da prenose znanja učenicima na nov način. Nakon prve godine, primećeno je da 32 odsto više nastavnika koristi nove veštine svake nedelje na svojim časovima, a čak 50 odsto njih razume kako ove promene pomažu deci da budu bolja u školi.
Jedan od najvažnijih zaključaka iz prve godine projekta jeste da su uloge nastavnika i učenika znatno promenjene. Predavač više nije taj koji je izvor informacija, jer su one dostupne na Internetu, kojem deca imaju i sama pristup. Uloga nastavnika mora da migrira ka osobi koja decu usmerava na kvalitetne izvore informacija i da decu uči kritičkom odnosu prema informacijama. Istraživanje o uspešnosti projekta pokazalo je i da su deca primetila da nastavnici od njih manje zahtevaju da usvoje gradivo, već se od njih traže konstruktivni i individualni odgovori. Ovaj pristup omogućio je učenicima koji se nisu isticali na časovima da budu više uključeni, pokažu svoje kvalitete i izraze mišljenje u grupnim aktivnostima.

 

Program je dokazao i još jednu sjajnu stvar, a to je da programiranje nije samo za dečake. Veliki broj devojčica zainteresovao se za informaciono-komunikacione tehnologije i počinju da razmišljaju o karijeri u ovoj oblasti. Mnoge od njih su na početku projekta izrazile zabrinutost da je programiranje „teško” dok ga sada opisuju kao „izazovno” i „zabavno”. Na nedavno održanoj konferenciji „Nove tehnologije u obrazovanju 2018.” u Beogradu, predavanje je, između ostalih, održala i Nicole Pretorius, osnivačica kompanije SheCanCode, koja je tom prilikom rekla: „Da bismo imali više žena u tehnološkim oblastima, moramo da promenimo mišljenje da je IT samo za dečake. Mediji često ne prikazuju žene kao naučnice, profesionalce ili istorijski relevantne ličnosti i usmeravaju devojčice ka poslovima koji se tradicionalno smatraju pogodnim za žene”.

Izvor: Pcpress.rs