Čitanje knjiga deci postaje veoma efikasno jer u svakodnevnom govoru često ne koristimo raznorazne reči. Obično se svakodnevna komunikacija svodi na određeni fond reči.
U knjigama postoje pažljivo birane reči, koje i ne upotrebljavamo tako često (setite se bajki o prinčevima, starim zanatima, dalekim zemljama, mitskim bićima itd.) što deci otvara nove vidike, približava im drugačiji svet od onoga koji im je pred očima. Ukoliko deca slušaju priče iz knjiga, ona će biti rečitija tj. raspolagaće s većim fondom reči. To će automatski uticati i na njihovo brže razmišljanje jer na svako pitanje oni će davati adekvatan odgovor. Iako ne znaju možda tačan odgovor, deca će biti u stanju da roditeljima objasne šta misle.
Setimo se emisije „Kefalica“ kada su deca davala odgovore i objašnjenja pojmova koji im nisu poznati. Jasno se mogla videti razlika u rečitosti dece. Nekoj deci su kratki odgovori bili sasvim dovoljni dok su drugi o jednom pojmu pričali čitave priče, sa opisima i ličnim mišljenjima. Nisu zastajala posle pitanja i na svako pitanje su reagovala brže, što znači da su brže i razmišljala.
Izvor: logicno.com